Ovogodišnji Svjetski dan srca posvećen je okruženju u kojem živimo, a koje bi nam moglo omogućiti primjenu pozitivnih zdravstvenih navika u svakodnevici i unaprijediti zdravlje našeg srca.
Okoliš koji pridonosi zdravlju srca podrazumijeva naš dom, radnu okolinu, škole i ostale obrazovne ustanove, gradske četvrti, lokalnu zajednicu. Poruka ovogodišnjeg dana srca potiče sve nas da doprinesemo u ostvarivanju okruženja u kojem možemo doprinositi zdravlju srca, odnosno smanjiti rizike srčano-žilnih bolesti. Vodeća ideja je da to možemo činiti kada radimo, kada se igramo, ali i u naše slobodno vrijeme. Srčano-žilne bolesti (kardiovaskularne) najčešći su uzrok smrtnosti u svijetu. 17,3 milijuna ljudi godišnje umire od bolesti srca i krvnih žila. Svake godine ova brojka je u porastu pa se procjenjuje da će do 2030. godine 23 milijuna ljudi umirati od ovih bolesti. Prema Svjetskoj kardiološkoj federaciji, najmanje 80% prijevremenih smrti zbog bolesti srca i krvnih žila može se izbjeći ako se osnovni rizični čimbenici kao što su pušenje, loše prehrambene navike i fizička neaktivnost stave „pod kontrolu“. Često se „okrivljuje“ pojedinca za eventualnu pojavu bolesti srca i krvnih žila, međutim, osim osobne odgovornosti koja svakako postoji (odabirom odgovarajućeg zdravstvenog ponašanja i navika), okruženje u kojem živimo i mogućnosti koje imamo za provođenje kvalitetnog života i pozitivnih navika- također ima veliki utjecaj na naše zdravlje i zdravlje srca.
Napravite promjene u svom domu:
reducirajte hranu bogatu masnoćama, soli i šećerom;
„opskrbite“ se svježim voćem i povrćem;
pripremite zdravi obrok za posao koji ćete ponijeti sa sobom;
pripremite djeci voće za školu i jedan zdravi obrok;
ako pušite odlučite da to nećete činiti unutar svog doma (ili još korisnije: probajte s odvikavanjem);
ograničite gledanje televizije ( uz koje „ide“ pasivnost, a često i grickalice);
isplanirajte aktivnosti na otvorenom.
Utječite na promjene u radnoj okolini:
pokrenite inicijativu za „zdravo radno mjesto“;
zatražite od poslodavca mogućnost za provođenje pauze uz neku tjelesnu aktivnost;
što više se krećite (ako na radnom mjestu pretežno sjedite, ustanite i malo prošećite svaka dva sata);
u tijeku dana povremeno napravite vježbe razgibavanja;
pripremite bočicu s vodom koju možete držati kraj sebe na radnom mjestu;
šetajte ili se vozite biciklom do svog radnog mjesta ;
pokrenite (ili podržite) inicijativu za osiguravanjem zdravog obroka na radnom mjestu;
zahtijevajte radno mjesto „bez dima“.
Kao djelovati „lokalno" (u zajednici u kojoj živite, školi)?
Pokrenite i podržavajte inicijative i akcije vezane za zdrav okoliš.
Pokrenite inicijativu za izgradnju igrališta i parkova u vašem kvartu.
Organizirajte ili pokrenite inicijativu za edukacije o zdravlju u svojoj lokalnoj zajednici, školi koju vaša djeca pohađaju i slično.
Podržite inicijativu o zdravoj prehrani u školama.
Informirajte se o svojim pravima vezanim za okoliš i okruženje koje doprinose zdravlju.
Kako osobnim promjenama sačuvati zdravlje srca?
Budite aktivni:
usvojite tjelesnu aktivnost kao svakodnevni dio života;
budite svjesni da tjelesna aktivnost nije samo organizirano vježbanje već i rad u vrtu, šetnja, igra s djecom;
sjetite se svakodnevno da je vaše tijelo stvoreno za pokret;
„osvijestite” svoje tijelo (bolove i neugodu kod dugotrajnog sjedenja i mirovanja, osjete u tijelu nakon šetnje ili bavljenja sportom);
ako niste dovoljno tjelesno aktivni, uvodite tjelesnu aktivnost postupno da se ne bi izmorili i odustali;
osvijestite psihološki aspekt vježbanja: osjećaj ugode i opuštenosti nakon vježbanja i tjelesne aktivnosti, osjećaj zadovoljstva pozitivnim promjenama na svom tijelu;
ako se odlučite na vježbanje kombinirajte vježbe izdržljivosti i aerobne vježbe (cikličke vježbe koje umjereno povisuju srčani ritam i tako poboljšavaju funkciju srčano-žilnog sustava).
Jedite uravnoteženo:
pazite na unos kalorija;
pazite na kvalitetu prehrane (ravnomjeran unos bjelančevina, ugljikohidrata i masti);
pazite na unos masnoća, posebno na „skrivene” masnoće u hrani (suhomesnati proizvodi);
pazite na „skrivenu” sol u hrani (suhomesnati proizvodi, kruh);
smanjite konzumaciju šećera (dio „viška” šećera u organizmu metabolizira se u masti);
što češće uvrstite u jelovnik namirnice koje čuvaju zdravlje srca.
Smanjite stres na najmanju moguću mjeru:
osvijestite koliko aktivnosti provodite dnevno;
odustanite od perfekcionizma u provođenju svake aktivnosti;
odredite dnevne, tjedne i mjesečne prioritete;
„delegirajte“ neke od svakodnevnih poslova i na ostale članove obitelji;
nađite vrijeme za sebe koliko god se to činilo nemogućim (i ustrajte u tome);
vježbajte, krećite se, šetajte - te aktivnosti snizit će razinu kortizola i adrenalina koji uzrokuju stres i nepovoljno utječu na krvne žile (ako se stalno ili često izlučuju);
naučite i primijenite neku od relaksacijskih metoda (meditacija, duboko disanje, joga) i to je način na koji možete „spriječiti” trajno lučenje kortizola i adrenalina.
Recite ne pušenju:
odlučite izbaciti pušenje iz svog života;
izaberite način odvikavanja od pušenja koji je najprimjereniji vašoj osobnosti;
potražite savjet svog liječnika (ili neke druge stručne osobe) u procesu odvikavanja od pušenja;
zatražite podršku obitelji i okoline u donošenju i provođenju odluke o prestanku pušenja;
budite svjesni da pušenjem dajete loš primjer djeci i mlađim generacijama;
podignite svijest o tome da pušenjem ugrožavate i druge u svojoj okolini.
Kontrolirajte svoje zdravlje:
posjetite svoga liječnika i izmjerite krvni tlak;
kontrolirajte kolesterol, lipide i razinu glukoze u krvi;
kontrolirajte razinu hormona štitnjače;
kontrolirajte svoju tjelesnu težinu i izračunajte indeks tjelesne mase;
ako ste u razdoblju menopauze dodatno pojačajte brigu za zdravlje i češće posjećujte liječnika;
razmislite ima li u vašoj obitelji osoba koje su bolovale ili boluju od bolesti srca i krvnih žila, odnosno imate li u tom smislu i vi povećani rizik obolijevanja.
I kao pojedinci i kao dio društva možemo puno učiniti za zdravlje svoga srca!